Febrilne konvulzije

Febrilni napad (febrilne konvulzije ili grčevi) može se dogoditi kada dijete ima visoku temperaturu.

Febrilni napadi obično traju 2 do 3 minuta. Rijetki su oni koji traju više od 10 minuta. Obično pogađaju djecu između 6 mjeseci i 6 godina, a najčešće se javljaju u dobi od šest mjeseci do tri godine.

Otprilike jedno od 20 djece će u nekom trenutku imati barem jedan febrilni napad.

Postoje dvije glavne vrste febrilnih napada:

Jednostavan febrilni napad

Jednostavan febrilni napad je najčešći tip febrilnog napada i čini oko osam od 10 slučajeva. Tokom febrilnog napada tijelo djeteta se obično ukoči, gubi svijest, trzaju se ruke i noge. Djetetu se može desiti i da se pomokri. Napad traje manje od 15 minuta i ne javlja se ponovno unutar 24 sata ili razdoblja u kojem je Vaše dijete bolesno.

Složeni febrilni napad

Složeni febrilni napadi su rjeđi i čine dva od 10 slučajeva. Složeni febrilni napad je svaki napad koji ima jedan ili više sljedećih faktora:

• napad traje duže od 15 minuta,
• Vaše dijete ima simptome samo u jednom dijelu tijela (ovo je poznato kao parcijalni ili žarišni napad),
• Vaše dijete ima još jedan napad unutar 24 sata od prvog napada ili tokom istog razdoblja bolesti,
• Vaše se dijete ne oporavi u potpunosti od napada unutar jednog sata.

Gotovo sva djeca potpuno se oporave nakon febrilnog napada.

Učestalost u sklopu porodice

Smatra se da pozitivna porodična anamneza povećava rizik. Ako dijete ima rođaka u prvom koljenu (majku, oca, sestru ili brata) sa podacima febrilnih napada, rizik djeteta od napada se povećava. Što je više rođaka pogođeno, to je veći rizik. To je vjerovatno rezultat jedne ili više genetskih mutacija koje dijete nasljeđuje od roditelja, što ga čini osjetljivijim na napade.

Pridružene infekcije

Većina febrilnih napada javlja se kada dijete ima visoku temperaturu uzrokovanu infekcijom. Najčešće infekcije povezane s febrilnim konvulzijama su:

• virusne infekcije,
• infekcije srednjeg uha,
• angina,
• infekcije mokraćnog trakta (ITU),
• gastroenteritis – infekcija probavnog trakta,
• infekcije donjih disajnih puteva, kao što su upala pluća i bronhitis.

Ponovljeni febrilni napadi

Ne možemo uticati na pojavu ponovljenih febrilnih napada.

Istraživanje je pokazalo da upotreba ljekova za kontrolu povišene temperature vjerovatno neće spriječiti ponavljanje daljnjih febrilnih napada.

Međutim, mogu postojati izuzetne okolnosti u kojima se preporučuju ljekovi za sprječavanje ponovljenih febrilnih napada. Na primjer, djeca mogu trebati ljekove ako imaju nizak prag za pojavu napada tokom bolesti, osobito ako su napadi dugotrajni. U tom slučaju Vašem djetetu mogu biti propisani ljekovi koje treba uzimati na početku povišene temperature.

Djeca koja su imala febrilni napad nakon rutinske vakcinacije (što je vrlo rijetko), nisu više izložena riziku od ponovnog napada u poređenju s djecom koja su imala napad zbog drugog uzroka povišene temperature.

Šta da uradite ako Vaše dijete ima febrilni napad?

Febrilni napad može djelovati zastrašujuće, ali malo je vjerovatno da će naštetiti Vašem djetetu ili izazvati dugotrajne posljedice.

Ako Vaše dijete ima febrilni napad, položite dijete na bok, na meku podlogu, s licem okrenutim na jednu stranu. To će ih spriječiti da progutaju povraćeni sadržaj, održati disajne puteve otvorenima i spriječiti povrede. Ostanite uz Vaše dijete i pokušajte zabilježiti koliko dugo napad traje.

Nakon što se napad završi, ostavite dijete u položaj za oporavak i uvjerite se da u ustima ili grlu nema ništa što bi moglo uticati na njegovo disanje. Ne pokušavajte djetetu sniziti temperaturu skidanjem odjeće ili posipanjem hladnom vodom.

Ne stavljajte ništa, uključujući ljekove, u usta Vašeg djeteta tokom napada jer postoji mala vjerovatnoća da će ugristi jezik.

Liječenje febrilnih napada

Većina febrilnih napada ne zahtijeva liječenje. Ali Vaše dijete će morati biti pregledano u bolnici nakon što prvi put dobije febrilni napad. Možda će takođe morati kratko ostati u bolnici. Vaše dijete će možda trebati neke testove, uključujući: analizu krvi, urina, i ostalu potrebnu dijagnostiku nakon pregleda i procjene ljekara.

Liječenje rekurentnih febrilnih napada

Vrlo rijetko, dijete može nastaviti da ima febrilne napade. Ako se to dogodi, ljekar može propisati lijek koji ćete dati djetetu ako se napad ponovi, način kako ga koristiti i kako postupiti u datom momentu.

dr Dragana Dragaš

Autorka teksta je specijalista pedijatrije i subspecijalista neurolgije i epileptologije. Obrazovanje je stekla u priznatim ustanovama regiona, a dugogodišnju karijeru posvećene brige o najmlađim pacijentima izgradila je u ustanovama državnog zdravstvenog sistema.